RODOSLOVNA PRIČA O MEŠTROVIĆIMA IZ SRCA HRVATSKOGA ZAGORJA

Raseljavanje Hrvata

U Zagrebu i Zadravcu od ljeta do Božića 2015.

 

Uvod

Povrh župne crkve Svetoga Leopolda Mandića u Orehovici u srcu Hrvatskoga zagorja smjestio se zaselak Meštrovići nazvan po većinskom prezimenu u njemu, koji se ponekad naziva i Perići. (1) U ovom štivu pišem o prezimenu i rodoslovu Meštrovića kroz današnje obitelji braće i sestara toga zagorskoga zaseoka, koji je zapravo u sklopu mjesta Orehovice, i to: Jagode (rođ. 1965.), Tome (rođ. 1966.), Dragutina (rođ. 1967.), Josipa (rođ. 1970.) i Sonje (rođ. 1975.) (2)

Meštrovići su i meštri

Meštrovići kapelica 03Na slici meštri otac Josip i sin Dragutin prezimena Meštrović iz Meštrovića, koji 1991. u svome zaseoku grade kapelicu. (3)

I ova kapelica je uključena u svečani crkveni obilazak desetak sličnih svetih mjesta za vrijeme uskršnjih blagdana u Župi svetoga Leopolda Mandića u Orehovici. Koreografija toga obilaska poput kazališne predstave u prirodi uprizoruje ”Muku Kristovu” do ”Uskrsnuća”!

 

Nedoumice o grbu Meštrovića

 Meštrovići GRB

Odmah u početku ovoga rodoslovnoga štiva pišem crticu o grbu obitelji Meštrović i svim nedoumicama oko njega, koje temeljem ovdje prikazanih podataka omogućuju potomcima da istraže životni put Pavla Meštrovića iz Županije Krassú-Szoreny (4) koji je dobio plemićku titulu i grb godine 1791. S tim u vezi spominje se i susjedna županija Caras-Severin u kojoj danas živi većina Hrvata iz Transilvanije. (5) Hrvati u Rumunjskoj nazivani Krašovani, Karaševci ili karaševski Hrvati – su oni koji su u tu zemlju pristigli seobama negdje na prijelazu XIV. u XV., kao najstarija hrvatska dijaspora, uz Janjevce s Kosova, te i kroz XVI., pa i do kraja XVII. stoljeća. Najvjerojatnije su djelomice pristizali i iz šireg područja Slunja i Siska odakle su zasigurno oko 1700-te doselili i Meštrovići u Srce Hrvatskoga Zagorja. Podatke o doseobama je teško utvrditi, jer su mnoge Matične knjige iz tadašnje župe Mihovljan oštećene ili teško čitljive, iako je to djelomice popravljeno ispravnim indeksiranjem istih u čistopis.

Meštrovići Povelja

Oplemenjivanje izvršeno je po kralju Leopoldu II. – 11. kolovoza 1791.

Kad bi se moglo usporedno pratiti seobu na primjer neke braće iz roda Meštrovića od Slunja do Orehovice te od Slunja do Karaševa moglo bi se zaključiti o pravu dijela tih prezimenjaka o međusobnom korištenju plemićke časti. Sve to je malo vjerojatno, ali neka ostane zapisano nekom mlađem članu iz roda orehovičkih Meštrovića, i to kao zanimljivost za proširenu rodoslovnu istragu i organiziranje putovanja putovima Meštrovića iz sjeverozapadne Hrvatske, pa bilo ono povijesno ili turističko.

U svakom slučaju dolasku i ovih naših Meštrovića u Hrvatsko zagorje prethodilo je hrabro sudjelovanje njihovih predaka u mnogim bitkama s Osmanlijama, pa je čudo da i netko od njih nije dobio direktno carsko oplemenjivanje!

 

Etimologija prezimena Meštrović

O povijesti prezimena Meštrović, njegovu podrijetlu i promjenama njegovih oblika te značenja i iskonu – mogli bi zapisati nizanku mogućih pojmova: meštar – majstor, obrtnik, učitelj, znanstvenik, načelnik, vještak, umjetnik (slikar, kipar), kao i stvaranje oblika danas postojećih prezimena u Hrvata: Meštrić (kao mali ili novorođeni potomak od meštra) te slijedom toga Meštrov (sin nekog meštra) i konačno Meštrović kao najraširenije prezime od ta tri u nas. Takvu mijenu grafije prezimena od nekog meštra u ovom mojem istraživanju nisam nigdje pronašao te je i to prostor za istražiti. (6) Najpoznatiji među njima je svakako Ivan Meštrović (1883.-1962.) najveći i najslavniji hrvatski kipar te jedan od najpoznatijih svjetskih umjetnika uopće. (7) Zbog njega je prezime Meštrović poznato u svakom kutku Svijeta, pa tako i prezime Meštrović iz prelijepoga ga kraja, zvanoga Srce Zagorja.

 

Rasprostranjenost i migracije Meštrovića

Meštrovići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Bedekovčine u Orehovici, a prema nekim izvorima manjim dijelom iz okolice Imotskog u Studencima.(8) Razmjerno najviše Meštrovića u proteklih sto godina rođeno je u Orehovici, gdje se svaki peti stanovnik prezivao tim prezimenom. Oko 1948. Meštrovića u Hrvatskoj bilo je oko 1400, a 2001. oko 2100, dok ih je 2011. bilo točno 2055. Meštrovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 124 općine i 191 naselju, znatno više u urbanim sredinama. Danas ih najviše živi u zaokruženim brojevima oko 450 u Zagrebu, oko 250 u Splitu, oko 120 u Velikoj Gorici i Zadru oko 80 te u Meštrovićima u Orehovici u Srcu Zagorja također oko 80.

Glavni migracijski pravci Meštrovića u prošlom stoljeću zabilježeni su s područja Bedekovčine u Zagreb te s područja Tomislavgrada u Veliku Goricu, a što je uspoređivanjem uočljivo na popisima stanovništva 1948. (9) i 2001. (10)

Puno ranije migracije Meštrovića još iz osmanskog doba su najvjerojatnije bile s bosansko-hercegovačkog područja na jug Hrvatske u šire područje Otavica te na sjeverozapad Hrvatske u šire područje Slunja i Siska. Potonji sudjeluju pod banom Petrom Berislavićem u obrani hrvatskih granica i poznatih pobjeda nad Osmanlijama 1513. kod Dubice i 1518. kod Jajca. Međutim nakon Mohačke bitke 1526. Turci nesmiljeno vladaju i zapadnom Bosnom sve do njihova velikog poraza kod Siska 1593. U to vrijeme bilježimo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i prvotnu pojavu prezimena Meštrović 1591. i 1592., pa tako u sisačkom selu Strelečkom nalazimo zapise o kmetovima Mihalu, Franji, Jandreju i Martinu te dijaku Mihalu Meštroviću, kao i udovi Nikole Meštrovića u selu Tišini. Zanimljivo je da su Jandrej i Mihal Meštrović bili popisani i kao kopljanici, to jest, pripadnici pomoćnih jedinica sastavljenih od kmetova koje su pružale pomoć profesionalnoj posadi tvrđave Sisak. (11)

Raseljavanje Hrvata

Stradanje i raseljavanje Hrvata iz Bosne pod pritiskom Osmanlija. (12)

Nadalje u ”Popisu kraljevskog poreza za 1598.” (13) zapisana su tri kmeta Meštrovića, i to Ivan u Gornjem Cerju, Martin u Krašiću i Mihael u Poljancima. Taj kraj su do 1593. Turci toliko poharali da je narod često bježao prema sjeveru u Hrvatsko zagorje. Na tom putu prema nekim istraživanjima (14) (Popis desetina iz desetinskog kotara Glavnica iz 1581. i 1598., pa i ranije te Popis kraljevskog poreza iz 1598.) zapisani su u Bistrici 1581. Imrek Meštrović, te 1546. u Bradaču, kraj Bistrice, Benedikt Meštrović.

A u XVII. stoljeću prvi pretpostavljeni Meštrovići u Orehovici u Srcu Hrvatskoga Zagorja najvjerojatnije su najbliži potomci Ivana, Martina i Mihaela te njihove obitelji, i to kao doseljenici iz okolice Siska i Slunja. Pitanje je je li seoba u prvom koraku bila do Marije Bistrice ili izravno u Srce Zagorja? To još nije točno znano!

Ali je točno znano da je u tadašnjoj župi u Mihovljanu, pod koju je prvotno spadala i Orehovica, u Matičnoj knjizi rođenih (15) prvi zabilježeni Meštrović bio, i to:

Meštrović prvi u Mihovljanu 1733.

Adam Meštrović kršten 8. prosinca 1733. roditelji Petar Meštrović i Doroteja K(R)ukan;

  • Matija Meštrović kršten 6. siječnja 1734. roditelji Franjo Meštrović i Margareta Gjurkan.
  • Meštrović (sin) kršten 24. ožujka 1734. roditelji Stjepan Meštrović i Helena Valjak.
  • Helena Meštrović krštena 6. travnja 1734. roditelji Petar Meštrović i Magdalena Novosel.
  • Barbara Meštrović krštena 4. ožujka 1736. roditelji Franjo Meštrović i Margareta Gjurkan.
  • Helena Meštrović krštena 6. veljače 1738. roditelji Franjo Meštrovića i Margareta Gjurkan;
  • Josip Meštrović kršten 8. studenoga 1739. roditelji Petar Meštrović i Magdalena Kranjčec;
  • Matija Meštrović kršten 9. veljače 1741. roditelji Franjo Meštrović i Margareta Gjurkan;
  • Petar Meštrović kršten 12. ožujka 1744. roditelji Franjo Meštrović i Margareta Gjurkan;
  • Katarina Meštrović krštena 12. kolovoza 1745. roditelji Petar Meštrović i Magdalena Kranjčec;
  • Meštrović (kći) krštena 10. studenoga 1746. roditelji Franjo Meštrović i Margareta Gjurkan;
  • Barbara i Katarina Meštrović, blizanke, krštene 9. kolovoza 1787. roditelji Andrija Meštrović i Magda Siketić;

 

Rodoslov obitelji Meštrović rođenih u Meštrovićima u domu Orehovica broj 83 kroz praćenje Matične knjige rođenih u župi Orehovica koja je osnovana 1789.

U župi Orehovica prvi kršteni Meštrovići zabilježeni su 1800-te, a prvi među njima bio je, i to:

Meštrović prvi u Orehovici 1800.

Andrija Meštrović kršten 3. listopada 1800. roditelji Josip Meštrović i Ana Jakuš;

Slijed Meštrovića iza 1800. godine u župi Orehovici sve do danas živućih na kućnom broj 83, i to:

  • Barbara Meštrović krštena 4. studenoga 1800. roditelji Filip Meštrović i Magdalena Pavlek;
  • Andrija Meštrović kršten 5. listopada 1802. roditelji Filip Meštrović i Magdalena Pavlek.

U nizu označenom u boldu među sedmero djece Ivana Meštrovića i Doroteje Pavlek zabilježen je i Tomaš o čijem postojanju mi je podatak dao i sada živući kazivač g. Dragutin Meštrović.

  • Doroteja Meštrović krštena 6. prosinca 1800. roditelji Ivan Meštrović i Doroteja Pavlek;
  • Juraj Meštrović kršten 19. studenoga 1802. roditelji Ivan Meštrović i Doroteja Pavlek;
  • Katarina Meštrović krštena 14. travnja 1805. roditelji Ivan Meštrović i Doroteja Pavlek;
  • Filip Meštrović kršten 26. ožujka 1806. roditelji Ivan Meštrović i Doroteja Pavlek;
  • Andrija Meštrović kršten 30. listopada 1808. roditelj Ivan Meštrović i Doroteja Pavlek;
  • Tomaš Meštrović (16) kršten 23. prosinca 1810. roditelji Ivan Meštrović i Doroteja Pavlek;
  • Elizabeta Meštrović krštena 13. studenog 1813. roditelji Ivan Meštrović i Doroteja Pavlek;
  • Ivan Meštrović kršten 27. prosinca 1821. roditelji Emerik Meštrović i Barbara Vugrek;
  • Apolonija Meštrović krštena 9. veljače 1822. roditelji Stjepan Meštrović i Ana Valjak;
  • Katarina Meštrović krštena 22. prosinca 1823. roditelji Tomo Meštrović i Helena Siketić;
  • Doroteja Meštrović krštena 2. siječnja 1824. roditelji Ivan Meštrović i Barbara Galic;
  • Blaž Meštrović kršten 2. veljače 1824. roditelji Emerik Meštrović i Barbara Vugrek;
  • Augustin Meštrović kršten 26. srpnja 1824. roditelji Stjepan Meštrović i Ana Valjak;
  • Franjo Meštrović kršten 1. listopada 1827. roditelji Stjepan Meštrović i Ana Valjak;
  • Monica Meštrović krštena 19. ožujka 1829. roditelji Tomo Meštrović i Helena Siketić;
  • Antonija Meštrović krštena 30. svibnja 1830. roditelji Josip Meštrović i Helena Mihalić;
  • Benedikt Meštrović kršten 15. ožujka 1831. roditelji Stjepan Meštrović i Helena Jakopec;
  • Franjo Meštrović krštena u listopadu 1834. roditelji Emerik Meštrović i Barbara Vugrek;
  • Terezija Meštrović krštena u listopadu 1834. roditelji Mihael Meštrović i Magdalena (?);
  • Ana Meštrović krštena 23. listopada 1834. roditelji Josip Meštrović i Helena Mihalić;
  • (Dio nečitljivih zapisa!)
  • Stiepan Meštrović kršten 26. srpnja 1878. roditelji Franjo Meštrović i Monika Jakuš;
  • Mijo Meštrović kršten 7. rujna 1886. roditelji Franjo Meštrović i Bara Sviben;
  • Gabriel Meštrović kršten 11. svibnja 1887. roditelji Mato Meštrović i Klara Dominko;
  • Franjo Meštrović kršten 24. rujna 1887. roditelji Stjepan Meštrović i Jana Valjak;
  • Kata Meštrović krštena 23. studeni 1887. roditelji Juraj Meštrović i Magda Jakuš;
  • Imbro Meštrović kršten 9. lipnja 1888. roditelji Josip Meštrović i Cilika Pavlek;
  • Josip Meštrović kršten 25. rujna 1888. roditelji Stjepan Meštrović i Jaga Šenjug;
  • Franjo Meštrović kršten 16. svibnja 1889. roditelji Ignac Meštrović i Amalija Belošević;
  • Josip Meštrović kršten 20. listopada 1889. roditelji Blaž Meštrović i Jaga Sviben;
  • Josip Meštrović kršten 4. veljače 1890. roditelji Marko Meštrović i Roza Perić;
  • Felicija Meštrović krštena 12. svibnja 1890. roditelji Juraj Meštrović i Magda Jakuš;
  • Ana Meštrović krštena 9. studenoga 1890. roditelji Franjo Meštrović i (?);
  • Marko Meštrović kršten 22. travnja 1891. roditelji Stjepan Meštrović i Jaga Šenjug;
  • Ana Meštrović krštena 3. srpnja 1891. roditelji Josip Meštrović i Cilika Pavlek;
  • Jaga Meštrović krštena 22. rujna 1891. roditelji Vid Meštrović i Amalija Habjak;
  • Franjo Meštrović kršten 12. prosinca 1891. roditelji Blaž Meštrović i Jaga Sviben;

 

Centralni pregled roda:

Za gospodina Dragutina Meštrovića i njegovu braću i sestre točno je kroz matice utvrđeno 6 naraštaja, a ako se kreće od najmlađih Tea i Nikole onda ih je u ovom zanimljivom rodu 8 naraštaja, i to:

(Teo → Nikola → Tomo) Dragutin → otac Josip → djed Tomo → pradjed Vid → prapradjed Tomaš → praprapradjed Ivan ↓ Ivan Meštrović i supruga Doroteja (rođeni oko 1760.) te sin Tomaš uz još šestero djece, dakle ↓ Tomaš kršten 23. prosinca 1810. te sin ↓ Vid Meštrović (rođen oko 1850. umro oko 1910.) i supruga Jela Petanjek te sin ↓ Tomo (1907. – 1961.) i supruga Jela Draganić (1912. – 1984.) te sin ↓ Josip (1940. ) i supruga Gabrijela Perić (1946.) te djeca ↓ kći Jagoda (1965.); sin Tomo (1966.) i supruga Mirjana Bosec te djeca: Marko (1991.), Petra (1992.) i Daniel (1995.); sin Dragutin (1967.); sin Josip (1970.) i supruga Štefica Haramina (1972.) te sin Nikola (1992.) i nevjenčana supruga Klaudija Hršak pa njihov sin Teo (2012.); kći Suzana i kći Sonja (1975.) i suprug Mario Brčić (1978.)

Meštrovići 02

Vjenčanje Josipa Meštrovića (tate od Dragutina) s Gabrijelom Perić i ostali svatovi 1964.

 

Zaključak

Podatke sam pretežito izvlačio iz Matica rođenih (17) i ako su dostupne i Matice vjenčanih i umrlih. Istražiti poveznice Meštrovića iz kuće Orehovica 83. i iz tih Matica ostavio sam nekom budućem mlađem istraživaču iz ove brojne familije u Srcu Zagorja, a neka mu poticaj bude ovo štivo! Prema predlošku ovoga rodoslova i svi ostali Meštrovići iz Srca Hrvatskoga Zagorja mogu sročiti rodoslovlje svojih obitelji na čast i diku kako rodnom kraju tako i čitavom rodu Meštrovića, koji se je prije više od 300 godina smjestio i dalje njedrio svoje potomke u sjevernom zaseoku Orehovice u općini Bedekovčina, a koji su se i iz toga iskona raširili diljem lijepe naše domovine Hrvatske.

Dok Hrvatsko zagorje i njegovo Srce traje, čuvajmo u njemu svoje rodove i običaje!

 

Literatura i referencije

  1. Prezime Perić je u tom zaseoku bitno manje zastupljeno nego prezime Meštrović
  2. Današnje obiteljske podatke priložio g. Dragutin Meštrović. Puk u Srcu Zagorja taj rubni dio Orehovice danas naziva Meštrovići. U istragu tko je u pravu: Meštrovići ili Perići – nisam se upuštao!
  3. Donacija Johna Perića, senatora iz Kanade, podrijetlom iz Orehovice.
  4. Der Ungarische Adel von Geza v. Csergheö, Vertag v. Bauer & Raspe, Emil Kuster, Nürnberg (1793.).
  5. Dvije navedene županije su negda bile u Mađarskoj, a danas su u Transilvaniji u Rumunjskoj. Županija Krassú-Szoreny se je smjestila u nizu od sjevera prema jugu ispod Temišvarske i Aradske u prostoru do Dunava. S tim u vezi spominje se i susjedna županija Caraṣ-Severin u kojoj danas i živi većina Hrvata. Hrvati su doselili bijegom pred Turcima te putovali sa svojim svećenstvom s Kosova i iz Kreševa u Bosni, iz Like i Gorskog kotara kao i iz Turopolja. Prve migracije bile su već prije više od 500 godina, a druge početkom XVIII. stoljeća. U jeziku Hrvata u Rumunjskoj – od prvih iz Kreševa i Ličana potječu tragovi ikavice, a od Turopoljaca tragovi kajkavštine. Na popisu stanovništva 2011. svi su se upisali kao Hrvati. (Djelomice prema Wikipediji, pristupljeno 20. listopada 2015.)
  6. Kao primjer navodim da sam u istraživanju majčinih Vidakovića pronašao u istom prostoru življenja, i to u malom vremenskom razmaku, razvoj grafije imena od patronima Vid do Vidak i Vidaković.
  7. Djelomice po g. Ibrahimu Tabakoviću, prema Ogorje.net, pristupljeno 1. rujna 2015.
  8. Siniša Grgić (ur.), Enciklopedija hrvatskih prezimena, Zagreb: Nacionalni rodoslovni centar, 2008: 686. uz ispravak nekoliko netočnosti u toj crtici.
  9. Akademici Valentin Putanec i Petar Šimunović (kasnije također akademik), Leksik prezimena SR Hrvatske, Kapitalno djelo Instituta za hrvatski jezik i filologiju HAZU, u izdanju Matice Hrvatske , a prema popisu stanovništva 1948. Zagreb: 1976.: 419.
  10. Franjo Maletić i akademik Petar Šimunović, Hrvatski prezimenik 2, Golden marketing i Tehnička knjiga, Zagreb: 2008.

11.Dobrotom g. Mladena Pavera iz njegove bogate privatne rodoslovne pismohrane upisano je nekoliko citata u ovo štivo, a djelomice i iz knjige ”Sisak u obrani od Turaka 1544.-1597.” Zagreb (1993.)

12.Wikipedija, Datoteka: zbjeg, Autor: Mostarac, Pristupljeno 2. studenoga 2015.

13.Josip Adamček i Ivan Kampuš, ”Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV. i XVI. stoljeću ”, Zagreb, 1976.: 41., 420. i 444., kao i prema istraživanju g. Mladena Pavera.

14.Darko Lacković, Prvozabilježena prezimena Marije Bistrice, http://www.rodoslovlje.hr , Zagreb: 4. studenoga 2015.

15.Hrvatske matične knjige su danas digitalizirane i mogu se pronaći na računalnim preglednicima preko portala Hrvatskog državnog arhiva ili Family Search portala Crkve svetaca posljednjeg dana (Mormoni) iz Zagreba koji su svojevremeno u dogovoru s našim Nadbiskupskim stolom i obavili lavovski posao digitaliziranja matica te su one postale dostupne svim namjernicima u nas bez naplate.

16.Iz zapisa u boldu vidi se Tomaš Meštrović prapradjed gospodina Dragutina (oko kojeg se vrti ovo rodoslovlje), a potvrđen je i Ivan Meštrović, otac Tomaša i njegova supruga Doroteja Pavlek! Ivan i Doroteja imali su sedmero djece: Doroteja, Juraj, Katarina, Filip, Andrija, Tomaš i Elizabeta.

17.FamilySearch – Pregled Matica rođenih za župe Mihovljan i Orehovica – Croatia, Church Books, 1516-1994 – Roman Catholic (Rimokatolička crkva) – Iz župe Mihovljan: Births (Rođeni) 1733-1751, 1751-1780, 1781-1802. Iz župe Orehovica: Births (Rođeni) 1800-1833, 1834-1838, 1840-1857, 1858-1877, 1877-1906.

 

Ovaj unos je objavljen u Nekategorizirano. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s