ADD NEW POST

POLITIČKI VUGLEC

Misa zadušnica za nevine žrtve u Kustošiji i veza sa Srcem Hrvatskoga Zagorja

Postavio predak 23. 10. 2015. prema pozivnici prof. Maje Runje koordinatorice ‘Kruga za trg’.

Pozivamo vas da skupa s nama sudjelujete na misi zadušnici koja će se prvi put služiti u Zagrebu u Gornjoj Kustošiji pokraj Škole u nedjelju 25. listopada 2015. u 16 sati na stratištu na kojem su jugoslavenski partizani u svibnju 1945. pogubili osamnaestero nevinih ljudi.  

Stratište kraj Škole jedno je od nekoliko stratišta u Gornjoj Kustošiji.  Uređeno je i označeno velikim križem privatnom inicijativom nekoliko poduzetnih mještana.

Poznato je da su ubojice bili pripadnici 13. partizanske proleterske brigade, sastavljene od  Srba iz istočne Hercegovine i Crne Gore. Žrtve su bili bolesnici dovedeni iz bolnice na Sv. Duhu te jedan čovjek iz same Kustošije. Najmlađa žrtva bio je dječak star 13 godina.  Ubojice su Hrvate prvo mučili u prostorijama Škole, zatim su ih svukli do gola, a onda ubijali tvrdim predmetima. Nekoliko domaćih ljudi natjerali su da ih zakapaju. Svjedoci su u godinama nakon 1990. položili pisana svjedočanstva. Danas je još živ jedan od svjedoka.

13. partizanska proleterska brigada na područje Kustošije ušla je u noći od 7. na 8. svibnja 1945. Odmah su započeli ubijanjima, uz pomoć informacija lokalnih denuncijanata, komunista i propalica. Tijekom Jugoslavije ulica koja se danas zove Kustošijanska zvala se Ulica 13. proleterske brigade.

Svetu misu zadušnicu služit će vlč. Božidar Tenšek, župnik Župe sv. Nikole Tavelića u Kustošiji.

(Velečasni Božidar Tenšek rođen je u Zadravcu župa Orehovica u Srcu Hrvatskoga Zagorja, te je tako postao veza na naš i njegov kraj, koji toliko volimo – dodao predak.)

 

Za organizatora Milko Grašovec, dr. vet. med., tel. 095/ 8538214

Ovo grobište iz Kustošije je tek primjer za stotinjak jama srbočetničih zločinaca od podnožja Medvednice preko Mirkovca do Maceljskih padina za koje se znaju lokacije iako ih je za sada tek nekoliko otkopano i označeno križem sa spomen-pločom. Hrvatskim partizanskim četama nije dozvoljen istovremeni ulaz u Zagreb, nego su zadržane u širem prostoru Karlovca i s druge strane u širem prostoru Križevaca. A kada su nakon nekoliko dana pripuštene nisu se smjele miješati u zločinačka djelovanja u Zagrebu – u koja su se, nažalost, uključile manje skupine boraca i iz tih hrvatskih korpusa. Nekolicina od njih su i danas živa.

Sapere aude! Usudimo se znati!                                                                                                 predak